Škrinjica s blagom

POVIJEST PLANINARSTVA U IVANCU

Vilinski Ivanec ucrtan je na europskoj mapi kao jedan od lidera u Hrvatskoj što se planinarstva tiče. Planinarstvo u Ivancu počelo se razvijati dvadesetak godina nakon osnutka Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu (koje je osnovano 1874. i bilo je dvanaesto u Europi, te prvo u njezinom jugoistočnom dijelu).

Kako je drvena piramida utabala staze organiziranog planinarstva?

Godina 1893. označava važan trenutak za Ivanec i planinu Ivančicu. Tada je na Ivančici izgrađena drvena piramida, a nedaleko od nje i koliba. Ova inicijativa i sredstva za izgradnju dolazili su od velikodušnih donatora kao što su šumski posjednik Traussig i trgovac Hinko Blumschein. Drvena piramida izgrađena od čistog hrasta i lugarska drvena kućica postali su simboli Ivančice kao i praktična skloništa za posjetitelje.

Prvo planinarsko društvo dobiva ime po planini Ivančici

Formalna organizacija planinarstva u Ivancu započela je 1898. godine. Jedan od utemeljitelja bio je Božidar Kukuljević Sakcinski koji je tada postao članom Hrvatskog planinarskog društva u Zagrebu i predložio ime "Ivančica" za planinarsko društvo u Ivancu, ime koje je kasnije postalo njegovim službenim nazivom.

Planinari su imali i svoj časopis koji ih je redovito pratio

Teško je u današnje doba interneta uopće zamisliti da bi se netko posvetio časopisu koje prati lokalne planinarske aktivnosti, no u to doba planinari su bili odlično informirani putem vlastitog medija.

Planinarenje je u to vrijeme bilo praćeno uz pomoć časopisa "Hrvatski planinar" koji je redovito izvještavao o aktivnostima ivanečkih planinara i posjetima poznatih osoba, poput grofa Emila Kulmera i Nikole Fallera.

Adalbert Spiller – otac ivanečkog planinarstva

Planinar i fotograf Adalbert Spiller koji je obnovio planinarstvo u Ivancu nakon Prvog svjetskog rata, igrao je ključnu ulogu u razvoju planinarenja.
Spiller je bio zaljubljenik u umjetničku fotografiju i postao je poznat kao njen pionir.  Adalbert Spiller nosi i laskavu titulu „oca ivanečkog planinarstva“. Osnovao je i uređivao časopis "Galerija" koji je promovirao ovu umjetnost i popularizirao je u Ivancu. Tijekom tridesetih godina organizirane su mnoge izložbe umjetničke fotografije, uključujući i one na kojima su izlagali poznati fotografi, poput Toše Dabca.

OSNIVANJE SKIJAŠKE SEKCIJE NA IVANČICI

U to vrijeme Ivančica je postala sjedište brojnih planinarskih aktivnosti, uključujući i osnivanje skijaške sekcije pod vodstvom učitelja Stjepana Vukovića. Također je postavljena meteorološka stanica Geofizičkog zavoda iz Zagreba na vrhu Ivančice.

IVANČICA KAO MOTIV FOTOGRAFIJE

U tridesetim godinama prošlog stoljeća Ivančica je doživjela procvat kroz kulturno djelovanje pojedinaca. Otokar Hrazdira osnovao je „Foto sekciju“ 1931. godine što je dovelo do organizacije nekoliko izložbi umjetničke fotografije. Početkom četrdesetih godina planinarenje je privremeno zaustavljeno zbog Drugog svjetskog rata.

OTVORENJE PLANINARSKE KUĆE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Nakon rata planinarstvo u Ivancu doživljava drugu obnovu. Godine 1948. održana je obnoviteljska skupština, a planinarenje se kao aktivnost ponovno obnavlja u Ivancu i okolici. Planinarska kuća na Ivančici svečano je otvorena 1951. godine dok je piramida obnovljena 1958. godine. Tijekom tog razdoblja također su obnovljeni vidikovac Stričevo i razgledna piramida, koja je otvorena za posjetitelje 4. srpnja 1958.

NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA - ŠETNJOM DO DANAŠNJICE

Ivančica je također odigrala ključnu ulogu u uspostavi Zagorskog planinarskog puta 1958. godine, a planinari su ponovno počeli obnavljati staze i objekte na planini.

Ivančica je postala domaćin raznim manifestacijama uključujući prvi slet mladih planinara Hrvatskog zagorja 1957. godine na kojem je sudjelovalo oko tisuću planinara. Društvo je aktivno sudjelovalo u održavanju Zagorskog planinarskog puta, brinulo se o markacijama, opskrbi planinarske kuće i održavanju planinarskih objekata i okoliša. Godine 1964. kuća na Ivančici dobila je električnu energiju, a 1974. izgrađena je prilazna cesta.

OBNOVA PLANINARSKE KUĆE I VIDIKOVCA STRIČEVO

Kako je kuća postajala sve trošnija počelo se razmišljati o njezinoj obnovi. U rujnu 1981. godine krenuli su radovi na njezinoj generalnoj obnovi uz potporu vlasti i lokalnih gospodarstvenika. Kuća je svečano otvorena 4. srpnja 1982. godine. U istom razdoblju, obnovljen je i vidikovac Stričevo, dok je piramida zaštićena zaštitnim premazom. 1986. godine otvorene su društvene prostorije Ivančice u Ivancu koje su planinari uredili uz pomoć brojnih sponzora.

Mali Ivanec kao centar planinarske aktivnosti - 800 registriranih planinara

U to je vrijeme dosegnut i najveći broj članova: godine 1989. Ivanec je imao 800 registriranih planinara. Tijekom Domovinskog rata broj članova se smanjio na 150, a danas se broj članova polako vraća na staru razinu. Izdržljivo i otporno na sve promjene i izazove, povijest planinarstva u Ivancu predstavlja najvitalniji dio bogate baštine, a njegov potpis „planinarski grad“, svjedoči o ključnom simbolu grada – planini Ivančici.