Jurjevo

Jurjevski običaji izvorni su običaji ivanečkoga kraja. Danas je nezamisliva slika pastira i krava po livadama podno Ivančice, ali stari običaji i dalje žive kroz Društvo prijatelja narodih običaja Maska.

Jurjevo (23. travnja) je posljednji dan kada su krave smjele slobodno pasti. Nakon toga krave više nisu smjele na ispašu jer je na njima rasla trava namijenjena košnji. Pastiri su taj dan obilježavali na poseban način.

Pastiri su okitili rogovi krava jer su se toga dana "krave ženile". U rogove su im stavljali vijence od vrbovih grančica u koje su upleli jurjevsko cvijeće. Povorka okićenih krava, praćena bosonogim pastirima koji su fućkali vrbovim fučkicama, kretala se kroz centar mjesta, nakon čega bi se svaka krava i pastir odvojili i krenuli u svoje dvorište.

Krave su prestale biti mladenke pred štalom gdje su im skinuli vijenac, triput njime zamahnuli i bacili preko krova "za sreču i zdravje teličima i kravama".

Zanimljive su i pastirske igre koje su priređivali na Jurjevo. No, prije igara običaj je bio da se svi pastiri ponude "cvrtjem" (jaja pečena na domaćoj kosanoj masti) ispečenim na ognjištu. Tako pripremljena jaja drvenim su se žlicama stavljala na kukuruzni kruh. Nakon okrijepe uslijedile su pastirske igre i vragolije.