Ivančica-Ivanščica-Ivonjčica
Naša draga Ivančica, Ivanščica i Ivonjčica godinama predstavlja planinarski interes i izazov za sve društvene skupine i pojedince. U daljnjem tekstu koristit ćemo termin Ivančica, nastavno na naše pretke koji su upotrebljavali taj naziv (dr. Adalbert Georgijević, Otokar Hrazdira, Gjuro Szabo, Josip Pasarić, Franjo Hafner, Emilij Laszowski…).
Mnogi je od davnina posjećuju u cilju rekreacije, istraživanja, fotografiranja, sporta i drugih aktivnosti. Zasigurno će se svi složiti da nitko ne može odoljeti kretanju planinom kao i posjetu samom vrhu, s kojeg se pruža prekrasan pogled na Varaždin i cijelu okolicu, a za lijepog vremena i na Alpe u Sloveniji te u Mađarsku.
U samom podnožju planine smjestio se naš gradić, Ivanec. Mnogo je razloga koji su utjecali na njegov nastanak i smještaj upravo ovdje, među kojima je i zacijelo povoljan geostrateški položaj. Bogata šumska prostranstva Ivančice ujedno su bila i izvor hrane, ogrjeva i građevnog materijala. I što je posebno važno, bogatih izvora vode koja se slijeva prema Ivancu iz brojnih izvorišta sa sjeverne strane.
Sve su to davno prepoznali naši preci koji su ovdje obitavali i otkrivali bogatstva planine i našega kraja još od prapovijesti, a onda i u kontinuitetu od rimskog doba te pretkršćanskih kultura, preko srednjeg vijeka, sve do recentne povijesti.
Na širem pojasu Ivančice još i danas postoje preostala stara ruševna zdanja - utvrde, gradine, burgovi (Oštrc, Milengrad, Belecgrad, Pusti Lobor, Grebengrad) koji svjedoče burnim aktivnostima i životu koji se odvijao kroz stoljeća.
Na prošla turbulentna razdoblja podsjećaju nas i brojne priče, legende, dokumentirane spoznaje, ali i revitalizirane povijesne viteške i rudarske postrojbe koje evociraju sjećanja na minula vremena.
Ivančicu dodatno zanimljivom čini i sama geološka struktura; u najvećoj mjeri izgrađuju je stijene trijasa, paleogena, neogena i kvartara. Jezgra Ivančice sastoji se od trijaskih naslaga različitih tipova dolomita, dolomitnih breča i u manjoj mjeri, vapnenaca.
Ivančica ima obilježja umjerene kontinentalne klime središnje Hrvatske. Sa sjeverozapada je Alpe štite od utjecaja atlantske, a s juga Dinaridi od utjecaja mediteranske klime.
Ivančica je od nekada bila i stjecište aktivnog društvenog i kulturnog života te od davnina predstavlja direktnu sponu s gospodarstvom (obrtima, rudnicima) i društvenim aktivnostima (turizam, planinarstvo, fotoamaterizam i dr.).
Na ovoj interpretacijskoj ploči prikazani su putovi i druge posebnosti koje planinu čine zanimljivom i jedinstvenom. Aplicirana karta svim posjetiteljima pruža informacije koje omogućuju točno i sigurno kretanje markiranim planinarskim stazama.
BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET
Ivančicu zanimljivom čini njena bioraznolikost. Mnoge samonikle biljke rastu isključivo na planini i one predstavljaju posebnost koja privlači i znanstvenike i zaljubljenike u prirodu. Neke od biljaka iz "Crvene knjige", a koje rastu na Ivančici, spadaju u strogo zaštićenu kategoriju.
Ivančica je jedno od rijetkih hrvatskih staništa strogo zaštićenog alpskog jaglaca (Primula auricula), što je potvrda njezinih gorskih obilježja. Na području Ivančice raste 36 svojti orhideja, od kojih su sve ugrožene i šteti im svaka, pa i najmanja promjena u staništu. Ugrožene su i druge biljke na Ivančici: velika sasa (Pulsatilla grandis) koja se u proljeće ističe velikim, lijepim cvjetovima pa je česta meta ljubitelja cvijeća, jednako kao i endemski hrvatski karanfil (Dianthus giganteus ssp. croaticus). Obje biljke su uvrštene u A kriterij zaštite u projektu Important Plant Areas – Croatia. U vršnom dijelu Ivančice rastu sva tri hrvatska ljiljana: kranjski (Lilium carniolicum), zlatan (Lilium martagon) i lukovičavi ljiljan (Lilium bulbiferum).
U današnje vrijeme čovjek sve više remeti sklad prirodnih odnosa pa je tako i na ovom području ugrožen sve veći broj biljnih svojti.
Molimo posjetitelje neka za uspomenu s Ivančice ponesu fotografije, ali nikako ne cvjetnice i ostalo bilje.
Područje Ivančice svojim vegetacijskim, geomorfološkim i klimatskim prilikama pruža staništa brojnim životinjskim vrstama. Životinjski svijet je sastavljen pretežno od srednjoeuropskih elemenata. To je svijet brdskog prijelaznog područja prema Alpama i Dinaridima.
U speleološkim objektima Ivanščice obitava raznovrsna podzemna fauna. Najučestaliji je jednakonožni kopneni račić (Androniscus dentiger croaticus Strouhal) koji je opisan iz Mačkove špilje na Ravnoj gori i endem je Varaždinske županije.
Od sisavaca nalazimo zvijeri, glodavce, šišmiše i druge životinje - zečeve (Lepus europeaus), divlje svinje (Sus scrofa), srne (Capreolus capreolus) i povremenog „gosta“ – običnog jelena (Cervus elaphus), a u zadnje vrijeme pojavila se i divokoza (Rupicapra rupicapra). Ptičji svijet je raznolik i bogat srednjoeuropskim vrstama. Posebno je vrijedan sivi sokol (Falco peregrinus) koji se gnijezdi na dolomitnim stijenama, a uz planinske potoke Reka i Šumi obitava vodenkos (Cinclus cinclus).
U planinskim potocima još uvijek možemo vidjeti potočnu pastrvu (Salmo trutta) i potočnog raka (Austropotamobius torrentinum). Sve vrste vodozemaca su zaštićene zakonom. Na Ivančici, među ostalim žive i šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), gatalinka (Hyla arborea), žuti mukač (Bombina variegata) i pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra). Zaštićeni su i svi gmazovi od kojih na ovom području žive poskok (Vipera ammodytes), smukulja (Coronella austriaca), bjelouška (Natrix natrix), sljepić (Anguis fragilis), zidna gušterica (Podarcis muralis) i zelembać (Lacerta viridis).
Od zaštićenih vrsta leptira susrećemo prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), lastin rep (Papilio machaon) i veliku preljevnicu (Apatura iris). U hrastovim šumama sve rjeđe susrećemo ugroženog jelenka (Lucanus cervus). Od nekoliko vrsta vretenaca najvrjedniji je nalaz dvozubog potočara (Cordulegaster bidentata).
NAPOMENA
Postav interpretacijske ploče je realizirala Turistička zajednica grada Ivanca u okviru redovnih projektnih aktivnosti i u povodu obilježavanja 120. obljetnice organiziranog planinarstva u Ivancu.
Projekt su financijski podržali Hrvatska turistička zajednica i Grad Ivanec.
Za realizaciju projekta zahvaljujemo na pomoći Zlatku Smerke i Dubravku Šinceku.
Posebna zahvala na ustupanju karte planinarskih putova tvrtki SMAND.
Tekstovi: Dubravko Šincek, Boris Jagetić Daraboš
Fotografije: Dubravko Šincek, Zdenko Horvat, Boris Jagetić Daraboš, Darko Sajko
Prijevod: Sanja Županić
Suradnica: Ljiljana Risek
IVANEČKO PLANINARSTVO
Planinarska publikacija, autora Borisa Jagetića Daraboša o Ivančici i planinarstvu u Ivancu.
UPOZORENJE!
Trase planinarskih putova podložne su promjenama, a mogu biti i oštećene, ovisno o šumarskim radovima
Kretanje planinarskim putovima i korištenje karte: NA VLASTITU ODGOVORNOST!