Tajanstvena utvrda Gradišče
Brežuljak Gradišče, odnosno Cukovec, nalazi se sjeverozapadno od sela Margečana i južno od sela Gačice, a administrativno pripada lokalnoj samoupravi Ivanec u Varaždinskoj županiji.
Na vrhu brežuljka nalaze se ostaci utvrde Gradišče. Impozantne je veličine, dužine oko 152 m, prosječne širine oko 28 m, debljine zidova do dva metra s četvrtastom branič kulom veličine 11 x 11 m na najugroženijem dijelu. Ova se utvrda ne spominje u izvorima, a nije nam poznato ni njezino srednjovjekovno ime. Početkom jeseni 2004. godine obavljena su desetodnevna probna sondažna istraživanja ostataka ove utvrde pod vodstvom dr. sc. Jurja Belaja, Institut za arheologiju. Na kraju tih istraživanja izrađen je približni tlocrt utvrde. Pokretni materijal pronađen u sondama nije mnogo pomogao pri datiranju nastanka i egzistencije utvrde, pronađeno je tek desetak ulomaka srednjovjekovne keramike. Velika većina materijala potječe iz visinskoga naselja formiranoga još u doba starije faze kulture polja sa žarama (1300. - 1100. god. pr. Kr.), tijekom kasnog brončanog doba (1300. - 800. god. pr. Kr.). Ipak, osim što je utvrda smještena unutar granica belskog preceptorata odnosno kaštelanata vitezova ivanovaca (Viteškoga reda Hospitala Svetog Ivana Jeruzalemskog, hospitalaca) i neki drugi pokazatelji ukazuju da su najvjerojatnije upravo ivanovci sagradili i ovu utvrdu naglašenih gospodarskih značajki: sam oblik utvrde odnosno njezin longitudinalan položaj, pojave pojedinih građevinskih elemenata, masivnosti zidova, ali i njezino nespominjanje u povijesnim dokumentima. Utvrda na Gradišču mogla je biti nešto poput utvrđene postaje za prihvat križara i hodočasnika na putu prema Svetoj Zemlji, a u slučaju potrebe mogla je poslužiti i kao sigurni zbjeg za okolno stanovništvo.
Zasigurno je potrebno nastaviti arheološka istraživanja jer jedino pronalazak novih nalaza može pomoći pouzdanijoj dataciji utvrde.
Vrsta lokaliteta: kasnosrednjovjekovna utvrda
Razdoblje: kasno brončano doba (kultura polja sa žarama), kasni srednji vijek
Vrsta istraživanja: pokusno sondažno arheološko iskopavanje
Nositelj istraživanja: Institut za arheologiju
Voditelji istraživanja i tekst: dr. sc. Juraj Belaj (2004.)
„Vražji stolac“
Nedaleko od lokaliteta Gradišče prema jugozapadu prisutno je dosta velikih kompaktnih nepravilnih kamenih stijena, pogled zaokuplja velika masivna stijena na kojoj se nalazi kamen oblikovan kao stolac u narodu zvani „Vražji stolček“. Postoji narodno mišljenje da ovaj „kameni stolčik“ ima nadnaravna ljekovita svojstva. Iznad stolca raste smreka koja je, prema predaji, uvijek iste visine.
S tog se lokaliteta pruža prekrasan pogled prema cestovnim pravcima, crkvi Sv. Duh u Prigorcu, Lepoglavi i Ravnoj gori. U podnožju vijuga rijeka Bednja. Mjesto je idealno za promatranje i kontroliranje prolaza nekada, a danas prekrasan vidikovac.
Samo brdo je zanimljivo i po prisutnosti puno crnogorice koja doslovce raste iz kamena, a zanimljivi je prijelaz, gotovo nevidljivom linijom iz bjelogorične šume u crnogoricu. Zaista rijetko u sjeverozapadnom djelu Hrvatske može se naići na takav spoj priobalja i kontinenta vezano za raznolikost biljnog i šumskog pokrova. Na neki način prisutan je mističan spoj ili sinergija krajobraza jednog mikrolokaliteta.
Autori tekstova i fotografija: dr. sc. Jura Belaj (Institut za arheologiju), Boris Jagetić Daraboš
