Arheološka nalazišta
Ivanečki kraj zabilježen je na svim arheološkim kartama svijeta kao jedno od prvih boravišta ljudske vrste. U špiljama Vindija, Velika pećina na Ravnoj gori, te Severovom kamenolomu kraj Vuglovca očuvali su se nalazi iz najstarijeg razdoblja pretpovijesti čovječanstva.
Okolica Ivanca bogato je nalazište raznih predmeta iz prapovijesti: kamene sjekire iz brončanog doba nađene su u Ivancu, Prigorcu, Stažnjavcu, Vuglovcu, pri Svetom Roku, Kuljevčici i Bedencu. U Ivanečkoj Željeznici je nađen antički novac, a u Vuglovcu su pored sjekire od kamena nađeni ostaci kostiju i srp iz bronce.
Brojni su nalazi fosilnih ostataka praljudi, oruđa i izumrlih životinja koji dokazuju kontinuitet boravka čovjeka i evolucije od kamenog doba do praslavenskih kultura. Velik doprinos arheološkoj znanosti ostvarili su Stjepan Vuković i Mirko Malez, Ivančani koji su svoje znanstveno i životno djelo posvetili istraživanjima u okolici Ivanca. Akademik dr. Mirko Malez sažeto je opisao pojavu čovjeka u ovim prostorima:
- Povoljni klimatski uvjeti, biljni i životinjski svijet na tlu sjeverozapadna Hrvatske u pleistocenu omogućavali su kontinuirano naseljavanje ovog područja od najstarijeg od najmlađeg paleolitika i mezolitika. Hrvatsko zagorje predstavljalo je prirodnu ekumenu paleolitskih lovaca kroz cijeli pleistocen i to je "kolijevka paleolitika", ne samo u Hrvatskoj već i na cijelom području jugoistočne Europe. -
Kod naselja Punikve istočno od Ivanca, u dalekoj su prošlosti na otvorenom prostoru u toplije doba živjeli prastanovnici Ivanca. Na poljima, usjecima puteva i vododerinama arheolog Stjepan Vuković pronašao je primitivna kamena oruđa: ovalne ručne klinove, ručne šiljke i cjepače, vrlo grube obrade. Ovi su predmeti najstarije ljudske rukotvorine uopće, a praljudi su se njima služili udaranje, bušenje i rezanje u osvitu civilizacije čovječanstva. Smatra se da su ova oruđa nastala u starijem kamenom dobu, koja se datira na petsto tisuća godina prije sadašnjosti. Stjepan Vuković nazvao je ova oruđa kamenom industrijom nalazišta Punikve, koja po vremenu nastanka pripada najnižim kamenodobnim kulturama u Hrvatskoj i Europi.
