Ova web stranica koristi kolačiće (eng. cookies) radi pružanja boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Više informacija o tome možete pronaći u našoj Politici o zaštiti privatnosti. Ukoliko se slažete sa spremanjem kolačića na vaše računalo odaberite SLAŽEM SE

  • Otvorenje planinarskog doma na Ivančici

    Opširnije...
  • Poštovani,

    na slijedećoj poveznici možete pronaći priopćenje od 14.3.2020. s novim uputama i mjerama Stožera civilne zaštite RH koje sadrže i mjere vezane uz međunarodni promet ljudi:
    Civilna zaštita
    Vlada RH

    Opširnije...

Novosti

Rudarstvo i pruga

130odina  (3)

130. OBLJETNICA OD DOLASKA PRVOG VLAKA U IVANEC

Današnji dan prije 130 godina ostat će zapisan zlatnim slovima u povijesti Ivanca ali i Varaždinske županije. Iz Varaždina je stigao prvi vlak u Ivanec. Na povijesni presjek i događaj podsjeća nas samo parna lokomotiva JŽ 51-103 na ivanečkom željezničkom kolodvoru. Ona je dio fundusa Hrvatskog željezničkog muzeja, Zbirka željeznička vozila i dijelovi.

U nastavku malo skračeni povijesni podsjetnik kako su se neki događaji odvijali.
Sjeverna Hrvatska/ Varaždinska, Križevačka i Bjelovarska županija izuzetno su bogate rudama, posebno su bogata nalazišta svijetlog i mrkog ugljena, lignita, željeza, sumpora i drugih rudača, te plemenitih kvarca i vatrostalnih rudača…
Veliki dio rudnoga bogatstva imaju pravo eksploatirati: Štajersko Hrvatsko udruženje svijetlog ugljena, Austrijsko-belgijsko rudarsko i cinkovo udruženje Ivanec i Društvo ugljene industrije kod Ivanca. Oni su prije svega uložili znatna financijska sredstva za istraživanje ovog prirodnog bogatstva.

Radi šire eksploatacije i ekonomski opravdane bilo je prije svega potrebno izgraditi želježničku prugu i omogučiti industrijsku preradu tih prirodnih bogatstva.
Varaždinska županija s kr. slobodnim gradom Varaždinom su 1861. godine projektirali pravac pruge Čakovec-Varaždin-Lepoglava-Očura-Zaprešić na principu željeznice prvoga reda. Prema proračunu troškovi te pruge bi iznosili 10.5 miljuna forinti. Kasnije je ovaj projekt izmjenjen putem željeznice drugoga reda , a time su i smanjeni troškovi na 6,5 miljuna forinti.
Bilo je i drugih prijedloga za igradnju trase željeznice, kao projekt varaždinskog gradonačelnika Karla Pusta i konzorcija 1877. g.  gdje se predviđa linija Čakovec-Varaždin-Varaždinske Toplice-Ljubeščica-Ljubel.

Konačno trasiranje radi Štajersko hrvatsko udruženje svijetlog ugljena koje ima koncesiju za gradnju i za pogon jedne parne željeznice za prugu Očura. Jedino pravo korištenje ove pruge imalo bi Austrijsko belgijsko rudarsko i cinkarsko udruženje i Društva industrije ugljena, oba iz Ivanca….
Na dan 1. srpnja 1890. godine, pušta se u promet pruga u pravcu Varaždin-Ivanec-Lepoglava
Za industrijski razvitak ovoga dijela Hrvatske važnu ulogu je imala prometna infrastruktura u ovome slučaju željeznica, posebno sagledavajuči činjenice da u ovome dijelu Hrvatske ima rude, drva, vode i radne snage. Varaždinska županija u ondašnje vrijeme je bila relativno gusto naseljena, imala je razvijenu trgovinsku i obrtničku djelatnost…

Kako je bilo prije dolaska vlaka u Ivanec

AUSTRIJSKO BELGIJSKO RUDARSKO I CINKARSKO UDRUŽENJE IVANEC
Udruženje posjeduje u ivanečkom rudarskom reviru rudarsko postrojenje i jednu cinkarnu koja se nalazi u u selu Jerovec.
Za pogon cinkarne upotrebljava se ugljen dobiven u vlastitim jamama.
Cinkarna se sastoji od 8 talioničkih peći, 4 roštiljne peći, 2 koksanih peći i jedna Kolčakova peć.
U tim pećima tali se rudača koja se doprema iz susjedne Koruške i zatim prerađuje u cink. Potrebna vatrostalna glina kao sirovina doprema se iz okolice Krapine i ovdje prerađuje.
Sirovina-rudača doprema se najprije do željezničke stanice Ormož zatim do Ivanca se prevozi kolima. Na taj način dopremaju se znatne količine rudače cc 1.200.000 kg
Na isti način se izrađeni metal i cink i to godišnje cc 600.000 kg otprema kolima do najbliže željezničke stanice.

Ovom prilikom zahvaljujem na dugogodišnjoj suradnji i hvalevrijednim informacijama gospođi Renati Veličan iz Hrvatskog željezničkog muzeja. U nastavku nam se obratila prigodnim tekstom i hvalevrijednim informacijama s popisom upravnog i poslovodnog osoblja.

Literatura i izvori:

Boris Jagetić Daraboš, Mjesta u podnožju Ivančice kroz razglednice, 2005.
O. Utiešenović, Varaždin, 1879
Pravila Bratovštine ivanečke, J.B.Stifler, Varaždin, 1901.
Milan Bekić, Sead Saračević Golubovec, 1956. god „Četiri rudarske generacije u podnožju Ivančice“
Austrijsko- belgijsko rudarsko i cinkarsko udruženje, Ivanec. 09. kolovoza 1878. g.
Arhiva, Boris Jagetić Daraboš
Foto-arhiv Boris Jagetić Daraboš

Renata Veličan
Hrvatski željeznički muzej

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR IVANEC – 130 GODINA OD DOLASKA PRVOG VLAKA

Puštanjem u promet željezničke pruge Varaždin – Lepoglava 01. srpnja 1890. godine i u Ivanec dolazi prvi vlak. Bio je to završetak prve dionice pruge Varaždin – Golubovec koja ove godine obilježava 130 godina postojanja. Pruga je građena u etapama, prvo 12 km od Varaždina do Cerja Tužnog što je ujedno bila i najlakša etapa, zatim druga etapa prve dionice od Cerja Tužnog do Lepoglave u duljini od oko 14 km i na kraju teža i zahtjevnija dionica Lepoglava – Golubovec. Puštanjem u promet željezničkih pruga u funkciji počinju bivati i željeznički kolodvori, zgrade prepune živosti života. Vrlo često svi ljudi koji udahnjuju život kolodvorima i prugama postaju zaboravljeni i ne spominjemo ih tako često, posebno ne u koliko nije bilo nekih većih i značajnijih prometnih nesreća. Sretno se brzo zaboravi, ono loše duže pamti. Mnoge priče iz života kolodvora ostaju nezabilježene, zaboravljene i žive u sjećanjima toliko koliko i ljudi koji su svoj radni i životni vijek ostavljali uz prugu, kolodvore i vlakove koji njima prolaze. Poklonite nam Vašu priču i sjećanje, a ovaj popis upravnog i poslovodnog osoblja za Željeznički Kolodvor Cerje Tužno i Željeznički Kolodvor Ivanec neka bude poklon Hrvatskog željezničkog muzeja na spomen njima u povodu 130 godina pruge i svima nama kojima je željeznica inspiracija, koji željeznicu i povijest vole i istražuju.

1891. – Cerje-Tužno / postajnik Murvai Stjepan // Ivanec / činovnici Springfeld Julio i Lörinczy Julio
1892. – Cerje-Tužno / glavar Murvai Stjepan // Ivanec / glavar Springsfeld Julio
1893. i 1894. – Cerje-Tužno / upravitelj Murvai Stjepan // Ivanec / upravitelj Springfeld Julio
1895. – Cerje-Tužno / upravitelj Czukelter Julijo // Ivanec / upravitelj Skrletz Aleksander
1896. i 1897. – Cerje-Tužno / glavar Czukelter Julijo // Ivanec / glavar Škrletz Šandor
1898. – Cerje-Tužno / upravitelj Czukelter Julijo // Ivanec / upravitelj Skrilletz Aleksander
1899. – Cerje-Tužno / upravitelj Czukelter Julijo // Ivanec / upravitelj Gidro Gjörgy
1900. – Cerje-Tužno / glavar Czukelter Julijo // Ivanec / glavar Gidro György
1901. – Cerje-Tužno / glavar Czukelter Julijo // Ivanec / glavar Gidro Juro
1902. – Cerje-Tužno / glavar Kerekes János // Ivanec / glavar Déván Pavao
1903. do 1908. – Cerje-Tužno / glavar Szabó Josip // Ivanec / glavar Tölgyes Frigyes
1909. – Cerje-Tužno / nadziratelj Zsabó Jozsef // Ivanec / glavar Tölgyes Frigyes
1910. – Cerje-Tužno / nadziratelj Takos Ferencz // Ivanec / glavar Tokacs Samu
1911. i 1912. – Cerje-Tužno / nadziratelj Torkos Ferenz // Ivanec / glavar Takács Samu
1913. – Cerje-Tužno / nadziratelj Torkos Ferenz // Ivanec / glavar Wünschbach Dezsö
1914. do 1917. – Cerje-Tužno / nadziratelj Torkos Ferencz // Ivanec / glavar Wünschbach Dezsö
1918. – Cerje-Tužno / nadziratelj Halász József // Ivanec / glavar Wünschbach Dezsö

Hrvatski željeznički muzej / Renata Veličan / Zagreb, 29. srpnja 2020.
Izvor podataka: Branko Vujasinović: Upravno i poslovodno osoblje na željeznicama u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji do 1918.